Лаза Костић и Езра Паунд у драми „Homo volans“ Ненада Прокића
Сажетак
У раду се проблематизује дословно фрагментарно преношење стихова Езре Паунда у структуру драме Homo volans Ненада Прокића. Главно обележје овог цитатног, интертекстуалног поступкa јесте поливалентни, интелектуални, естетички драмски дијалог с књижевном традицијом. Најпре се откривају директни и индиректни цитати, алузије и парафразе, свесне или подсвесне интенције аутора. У раду се анализирају интертекстуалне и семантичке везе уочене у структури Прокићеве драме. Фикционално-поетски лик Лазе Костића сагледава се у драми кроз драмско лице Песника у релацији према песништву Езре Паунда, чији су цитати приписију различитим ликовима. Рад обухвата компаративно засновани увид и типолошке аналогије успостављене на основу утврђених корпуса цитираних, али необележених Паундових стихова и њихове контекстуализације у Прокићевом комаду. У раду су побројане и неке елементарне подударности и сличности у домену поетичких и биографских података Лазе Костића и Езре Паунда. Нарочита пажња посвећена је анализи лика означеног именом Ballatetta и Паундове песме која је истоветно насловљена, а такође је цитирана у драми. Овај песнички облик показује најуверљивије „мозаик интертекстуалности“ и постмодернистички поступак у изградњи драме који Прокић доследно спроводи.
Референце
Auerbah, Erih. "Dante: Farinata i Kavalkante". Umetnost tumačenja poezije, Nolit: Beograd, 1979. 21-48
Baura, S. M. "T. S. Eliot: Pusta zemlja". Umetnost tumačenja poezije, Nolit: Beograd, 1979. 635-665.
Biti, Vladimir. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb: Matica hrvatska, 2000.
Car-Mihec, Adriana. "Postmoderna drama". Fluminensia 1-2/ 11 (1999): 49-72.
Danojlić, Milovan. Volja za pesmom, u: Ezra Paund, Pesme. Beograd: BIGZ, 1975. 7-56.
Foretić, Dalibor Nova drama (svjedočenja o jugoslovenskim dramatikama i njihovim scenskim refleksima, 1972-1988). Novi Sad: Sterijino pozorje, 1989.
Gordić Petković, Vladislava. "Laza Kostić kao prevodilac Šekspirovog 'Hamleta'". U spomen na Lazu Kostića (1841-2011). Zbornik radova, Ur. Ivana Živančević Sekeruš. Novi Sad: Filozofski fakultet, (2011). 69-92.
Juvan, Marko. Intertekstualnost. Novi Sad: Akademska knjiga, 2013.
Konstantinović, Radomir. Biće i jezik. Beograd: Prosveta, Rad; Novi Sad: Matica srpska, 1983.
Kostić, Laza. "Gete i njegova narodna svijest". O književnosti. Memoari I. Sabrana dela Laze Kostića. Novi Sad: Matica srpska , 1991. 97-209.
Kostić, Laza. "Stefanovićev prevod Šekspirova "Koriolana" .O književnosti. Memoari II. Sabrana dela Laze Kostića. Novi Sad: Matica srpska, 1992. 188-218.
Lazić, Radoslav. "Traktat o drami: Dijalozi s dramskim piscima o umetnosti, poetici, tehnici, estetici, etici, teoriji drame i dramaturgije". Rastko.rs 26.10.2021.
Likar, Igor. "Za pozorište osamdesetih godina". Scena 3. (1988): 3-8.
Maširević, Ljubomir. Postmoderna teorija i film na primeru kinematografije Kventina Tarantina. Beograd: Čigoja štampa. 2011.
Milosavljević, Petar. Triptih o Lazi Kostiću. Sombor: Gradska biblioteka "Karlo Bijelicki", 1991.
Norman, Čarls. Ezra Paund. Suđenje. Novi Sad: Letopis Matice srpske, knj. 488, sv. 1-2, 2011.74-91.
Oraić, Dubravka. "Citatnost". Pojmovnik ruske avangarde. Ur. Aleksandar Flaker i Dubravka Ugrešić. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1985. 29-50.
Palavestra, Predrag. "O Lazi Kostiću kao kritičaru." Laza Kostić: Sabrana dela. O književnosti, Memoari. 1. Novi Sad: Matica srpska , 1991. 7-13.
Paund, Ezra. "Azbuka čitanja". U: Poezija (Prir. Sreten Marić i Đorđije Vuković). Beograd: Nolit, 1972. 279-285.
Paund, Ezra. "Jezik, ritam i rima". U: Poezija (prir. Sreten Marić i Đorđije Vuković). Beograd: Nolit, 1972. 276-279.
Paund, Ezra. "Pogled unazad" .Republika 2. (2010): 51-60.
Paund, Ezra. Pesme. Beograd: BIGZ.
Pavis, Patrice. Pojmovnik teatra. Zagreb: Akademija dramske umjetnosti. 2004.
Pavlović, Miodrag. "Santa Maria della Salute Laze Kostića". Umetnost tumačenja poezije. Beograd: Nolit, 1979.
Petrović, Svetozar. Laza Kostić, Novi Sad: Akademska knjiga, Srpska akademija nauka i umetnosti - ogranak u Novom Sadu, 2010.
Popović, Miodrag. Romantizam III. Beograd: Nolit, 1975.
Prokić, Nenad. "Znaci nove melanholije". Scena 3 (1988): 8-13.
Prokić, Nenad. Homo volans. Novi Sad: Sterijino pozorje, Centar za pozorišnu dokumentaciju, inv. br. 1065. (tekst u rukopisu), 1985.
Prokić, Nenad. Neko mora da bude lud - da bi ostali bili zdravi (1986). Preuzeto na: Yugopapir 3.12. 2019.
Roić, Sanja. "Desnica i »pramaljeće« talijanskog pjesništva." Republika 3-4. (2006): 98-106.
Sarazak, Žan-Pjer. Leksika moderne i savremene drame. Vršac: KOV. 2009.
Savić, Vera. Poezija Ezre Paunda u prevodima Milovana Danojlića. Jagodina: Uzdanica, br. 1, Pedagoški fakultet, 2008. 62-84.
Sekulić, Isidora. "Laza Kostić", u: Epoha romantizma. Prir. Zoran Gluščević. Beograd: Nolit, 1972. 366-383.
Stamenković, V. Kraj utopije i pozorište. Kritike i eseji (1985-2000). Beograd-Novi Sad. Otkrovenje-Sterijino pozorje, 2000.
Stokanov, Radivoj. Titel i Muša. O Dnevniku snova Laze Kostića. U spomen na Lazu Kostića (1841-2011). Zbornik radova, ur. Ivana Živančević Sekeruš. Novi Sad: Filozofski fakultet, 2011. 291-299.
Suvajdžić, Boško. Kostićeva vila. Žena kao drama u poeziji Laze Kostića. u: U spomen na Lazu Kostića (1841-2011). Zbornik radova, ur. Ivana Živančević Sekeruš. Novi Sad: Filozofski fakultet, 2011. 69-92.
Šuvaković, Miško. "Filozofske igračke". Scribd 26.10.2021.
Tatomirović, Tanja. Musolinijev mikrofon. Beograd: Društvo Srbije za odnose s javnošću, 2011.
Zlatar, Andrea. "Antičke teme u mladoj hrvatskoj drami". Krležini dani u Osijeku. I. Knjiga. 1996.

Овај рад је под Creative Commons Aуторство-Nекомерцијално-Без прераде 4.0 Интернационална лиценца.
Аутори који објављују у часопису сагласни су са следећим условима:
- Аутори задржавају своја ауторска права и додељују часопису ексклузивно право првог објављивања научног рада који је истовремено лиценциран под Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-NC-ND 4.0), што омогућава другима да деле ту интелектуалну својину искључиво у научноистраживачке сврхе уз одговарајуће цитирање на аутора и часопис.
- Аутори имају права да деле своје радове у одговарајућим институционалним репозиторијумима, као и да их накнадно објављују прерађене и уз дораду, али уз обавезну потврду Књижевне историје и напомену о првом објављивању у овом часопису.
- Ауторима је дозвољено, чак се и подстичу да деле радове вирално (нпр. на друштвеним мрежама попут ResearchGate или Academia), што може довести до продуктивне размене научних информација, као и до веће видљивости и цититираности аутора и часописа. (Погледајте The Effect of Open Access).